KOTIŠINA
KOTIŠINA
Selo Kotišina razvilo se podno litica Biokova, ovdje i najuzdignutijem u svom masivu okrenutom moru. U pisanoj ispravi spomenuta je krajem srednjeg vijeka, 1434. godine, ali naseljena je još u brončanom dobu (2200.-800. g. pr. Kr.). Tada se pokapalo u kamenim tumulima na Zagonu, južnom prilazu selu. Ostaci staništa uočeni su na Bučevici i u pećini unutar Velikog kaštela. U njoj su arheološka istraživanja 2018. potvrdila kulturni brončanodobni sloj. Stjenoviti Dvostruki rat (173 m/nm) i niži položaj kod crkve sv. Andrije imali su funkciju osmatračnica kopnenih i obalnih komunikacija tijekom prapovijesti i kasne antike. Od tog vremena koriste se i staze kroz Biokovo kao poveznice sa selima u unutrašnjosti.
U Kotišini su sačuvane stambene i gospodarske gradnje s vanjskim stepenicama, autentični primjeri tradicijskog graditeljstva podno Biokova. Podignuti su u 18.-19. st. kada selo, nazvano i predgrađem Makarske, broji 600 stanovnika. Sredinom 20. st. uz cestu je podignut spomenik žrtvama fašizma.
CRKVA SV. MARTINA
Na uzdignutom zapadnom prilazu selu podignuta je u 13.-14. st. crkva sv. Martina. Romanički stil crkve s polukružnom apsidom odaje gradnju dosta raniju od njenog prvog spomena 1627. godine. Crkva je produžena krajem 17. ili početkom 18. st. s unosom skromnih baroknih stilskih elemenata. Njenu obnovu 2019. pratila su arheološka istraživanja grobova u crkvi i izvan nje. Dokazala su kontinuitet groblja uz crkvu još od srednjeg vijeka. Pored crkve postavljena je Stopa sv. Martina, Europsko obilježje spomenika posvećenih sv. Martinu biskupu iz Toursa.
CRKVA SV. ANTE
Crkva sv. Ante iznad središta Kotišine skladna je neostilska gradnja iz 1901.-1903. Prilikom njene obnove 2019. u arheološkim istraživanjima su otkriveni temeljni ostaci ranije crkve iz druge polovine 17. st., te njene prigradnje iz 18. st.
VELIKI KAŠTEL
Veliki kaštel uz litice Biokova višekatna je fortifikacijska adaptacije pećine i uzdignutog abrija iz vremena Kandijskog rata (1645.-1669.). Podignut je od strane lokalnih snaga pod okriljem Venecije kako bi objedinio vojnu i refugijalnu ulogu, zakloništa za stanovništvo u tadašnjem sukobu s Osmanlijama. U kaštelu je, nakon obnove i rekontrukcije njegove unutrašnjosti 2019. g., smješten izložbeni i prezentacijski centar pod upravljanjem Gradskog muzeja. Zapadnije, unutar procjepa litica, podiže se u 17. st. i Mali kaštel.
RODNA KUĆA OCA PETRA PERICE
U ambijentalnom središtu starog sela obnovljena je, kao spomen dom, rodna kuća kotišanina i potomka drevnog plemena Kačić o. Petra Perice, isusovca, pjesnika i mučenika (1881.-1944.), autora iznimno popularnih napjeva.
BIOKOVSKI BOTANIČKI VRT
Biokovski botanički vrt Kotišina je planinski botanički vrt koji se nalazi u zaseoku Kotišina, na samim obroncima planine Biokovo i sastavni je dio Parka prirode Biokovo. Utemeljen je 1984. godine na ideji dr. fra Jure Radića, njegovih suradnika i volontera, te zamišljen je kao “Biokovo u malom”. Vrt je specifičan svojim izgledom i osobinama jer sadrži oko samorodnu floru koja je autohtona za područje Parka prirode i Podbiokovlja. Na relativnoj maloj površini od 3,5 ha mogu se pronaći različita staništa kamenjari, sipari, obradive površine, vrletne stijene i kanjon Proslap, u kojem se za vrijeme velikih kiša, stvara istoimeni slap. Na navedenim staništima trenutno se može vidjeti oko 250 različitih biljaka od kojih su brojne endemske ili strogo zaštićene vrste. S obzirom da su sve vrste samorodne, u svakom dijelu godinu, bez obzira na klimatske uvjete, mogu se vidjeti cvjetajuće biljke, pa stoga ovaj vrt nosi još jedno ime “vrt dvanaest cvjetnih mjeseci”. Sedam zona vrta (Bilje biokovskih klisura, Bilje biokovskih kamenjara, Ljekovito bilje područja Biokova, Poljoprivredno bilje i kulture, Bilje širih područja, Bilje sipara i Ostalo bilje Biokova) povezane su pješačkim staza, na kojima se na pojedinim mjestima nalaze edukativne table i klupe za odmor i predah.
